Ginekološkinja dr Mirjana Anđelić otkriva koje štetne materije narušavaju naše zdravlje Postoje materije od kojih su napravljeni predmeti široke potrošnje ili su sadržane u preparatima koje svakodnevno ili često upotrebljavamo, a koje su štetne i koje mogu da ugroze naše zdravlje. Obično su takve materije sakrivene iza imena i oznaka koje mogu da rastumače samo stručnjaci. Ima ih u mnogim hemijskim preparatima: od kozmetičkih proizvoda, pa do plastike od koje se prave bebi flašice i dečije igračke. Ove štetne materije imaju uticaja na kritične faze života, kao što je trudnoća, rano detinjstvo ili period adolescencije. Javnost je delimično upoznata s time, ali se tome nije pridavao neki veliki značaj. Nedavno je održan Internacionalni simpozijum na temu PCO sindroma (policističnih jajnika), a u predkongresnom programu održan je mini simpozijum o endokrinim distruptorima (materijama iz spoljnog sveta koje mogu da naškode organizmu). Predavači su bili najveća imena iz oblasti endokrinologije u Evropi i Americi, te je i poznata novosadska ginekološkinja dr Mirjana Anđelić prisustvovala ovom simpozijumu i podelila sa nama nova saznanja do kojih su došli medicinski istraživači. Kako se endokrini distruptori, odnosno štetne materije, ponašaju kada uđu u naše telo? „Endokrini disruptori su hemijska jedinjenja ili njihove smeše koje su nastale veštačkim putem i nalaze se u spoljnoj sredini, a ulazeći u organizam čoveka putem predmeta široke potrošnje izazivaju različite poremećaje ili oboljenja tako što imitiraju dejstvo hormona. Da bi se izbegle spekulacije i paušalne ocene značaja ove teme, 2009. godine je organizovan ekspertski tim na nivou Međunarodne asocijacije endokrinologa sa ciljem ispitivanja stvarnog značaja ove teme za čovečanstvo. Došlo se do zapanjujućih rezultata.“ Kakvi su rezultati? „Mnogi endokrini distruptori prave ogroman disbalans u endokrinom sistemu čoveka na više načina. Mada po strukturi ove materije nisu ni slične hormonima, one ipak uspevaju da se „priključe” na hormonske receptore na ćelijskim membranama, ili na membranama nukleusa, ili da se vežu za proteine koji prenose prave hormone kroz cirkulaciju ili kroz tkiva. Na ove, ali i na još nedovoljno poznate načine, deluju isto kao estrogeni, androgeni, kortikosteroidni hormoni ili pak blokiraju dejstvo ovih hormona. Te štetne materije mogu da menjaju ekspresiju gena (proces kojim se informacija gena koristi za sintezu biohemijskog materijala) i tako se objašnjava epigenetsko dejstvo na pojavu nekih oboljenja. Da razjasnim, epigenetsko dejstvo predstavlja nasledne promene u fenotipu ili na genu, izazvane mehanizmima različitim od mutacija. Takve promene mogu biti vidljive nakon nekoliko generacija ćelija, ili čak više generacija živih bića.“ Koje su to materije koje izazivaju ove promene? „Najčešći endokrini distruptori su ftalati ako isparljive tečnosti koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove elastičnosti. Takođe su poznati kao plastifikatori ili omekšivači. To znači da se nalaze u gotovo svemu što nas okružuje. Sledeća materija je bisfenol A (BPA) hemijski spoj koji se uglavnom koristi za proizvodnju polikarbonatne plastike i poliepoksida.“ Američka administracija za hranu i lekove (FDA) je objavila izveštaj u kojem izražava zabrinutost oko izlaganja fetusa, beba i male dece toj materiji (BPA) jer uzrokuje negativne posledice za razvoj. „Ove materije dovode do sindroma policističnih jajnika kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju za ovaj hormonski poremećaj. Posebno se ovde misli na BPA koji deluje u prenatalnom, ranom postnatalnom životu kao i tokom ranog pubertetskog razvoja. BPA se vezuju za androgenske receptore i dovode organizam u stanje viška androgena (muških polnih hormona), pa u malim dozama pojačavaju dejstvo estrogena, a u velikim blokiraju njihovo dejstvo. Krivci su i za povišenu insulinsku rezistenciju kao i za gojaznost, kardiovaskularna oboljenja i šećernu bolest. BPA se nalaze u nekvalitetnoj plastici koja se koristi u domaćinstvu, ali i u flašicama za bebe.“ Koje su to materije koje su u kozmetičkim proizvodima koje mogu da budu opasne po zdravlje? „Butil propilparaben. Naime, parabeni (konzervansi, efikasni u sprečavanju razvoja bakterija i gljivica), koji se često nalaze u kremama za telo i kupkama, veoma su jaki endokrini distruptori koji dovode do prevremenog prestanka rada jajnika ili do takozvane rane menopauze. Zabrinjavajući su podaci da izloženost ovim štetnim materijama ima ogromne negativne efekte na naše potomstvo i to ne samo na prvo nego na više narednih pokolenja.“ Da li to znači da takve materije mogu da utiču i na sve veću pojavu steriliteta? „U poslednjih nekoliko decenija znatan je porast broja infertilnih žena kod kojih je dokazana endometrioza, misteriozna bolest kojoj se ne zna uzrok. Dokazano je u mnogim naučnim studijama, koje je objavila ekspertska grupa, da je kod ovih žena dokazano prisustvo ftalata (koji se nalaze u brojnoj medicinskoj potrošnoj robi: rukavice, dezinficijensi, osveživači vazduha, medicinski tekstil…) Pored navedenih oboljenja postoje podaci da endokrini distruptori dovode do hormonski zavisnih karcinoma, ali i do neurodegenerativnih oboljenja.“ Ovi i slični podaci navode na razmišljanje… Da li mi sečemo granu na kojoj sedimo? „Da, zaista se treba upitati da li je ljudska civilizacija dostigla nivo tehničko-tehnološkog razvoja koji limitira dalji opstanak ljudske rase. Hemijske materije koje su proizvod savremene civilizacije dovode do sve većeg procenta sterilnih brakova i do pojave karcinoma kod mladih, za reprodukciju sposobnih ljudi. Da bi se sprečila katastrofa svetskih razmera, pored stručnjaka, koji su ipak samo veoma mala grupa pojedinaca, svuda u svetu se organizuju nevladine organizacije koje značajno utiču na donošenje zakona i pravilnika o upotrebi i ispitivanju tzv. hemikalija koje izazivaju zabrinutost.“

Marina Jablanov Stojanović