Magija za jajne ćelije

Iz perspektive nekoga ko se bavi vitaminima i hormonima više od jedne decenije ubeđena sam da nije dobra ideja oslanjati se na tvrdnje prehrambene industrije da će te „uravnoteženom ishranom“ obezbediti sve hranljive materije koje su vašem telu potrebne. Šta uopšte znači „uravnotežena ishrana”, osim što je fraza? Ko to misli da zna koje su naše individualne potrebe? Konačno, ko nam to govori šta jesti i na osnovu kojih dokaza? Naš životni stil se radikalno promenio u poslednjih stotinu godina i naše prehrambene navike su se potpuno promenile u odnosu na ono šta su ljudi praktikovali pre tog perioda.Hranu kupujemo u supermarketima. Čini se neverovatnim da je prvi evropski supermarket počeo sa radom u Engleskoj pre manje od 50. godina, tj. sredinom prošlog veka. Iako se nekoliko decenija čini kao dug period, to je u stvari samo trenutak ako se činjenice posmatraju iz perspektive ljudskog postojanja. Bez obzira na to da li kupujemo hranu u supermarketima, konzumiramo prerađenu hranu ili verujemo da se hranimo zdravo jer smo vegetarijanci, vegani ili šta god drugo, naše sadašnje kolektivne prehrambene navike samo su modni trend u evolucionom eksperimentu, bez mnogo teorijskog znanja i bez odgovarajuće kontrole.

Da li su vam potrebni vitaminski suplementi u periodu pre začeća?

Pogledajmo šta naša biološka i istorijska prošlost ima da kaže u vezi uzimanje suplemenata. Otkad su naši preci napustili Afriku, prošlo je otprilike 5.000–6.000 generacija. Dakle, zamislite da pružite svoju ruku svojoj mami, a ona svojoj mami i tako dalje – sve dok neprekinuta linija od preko 5.000 žena ne stvori vašu direktnu liniju porekla. Sve su to vaši preci i vaše postojanje ne bi bilo moguće da nedostaje samo jedna. Ali kako su živeli i šta su voleli naši preci? Šta bismo najverovatnije mogli da pročitamo u njihovim dnevnicima? Koji su im prenatalni vitamini pomogli da rode zdrave bebe?

Sasvim sigurno, svi naši preci (sa izuzetkom nekoliko poslednjih generacije) provodili su mnogo više vremena napolju, u direktnom kontaktu sa okruženjem, prikupljajući hranu i druge neophodne stvari, bilo za sebe, svoju decu ili druge članove zajednice. U biohemijskom smislu, ishrana zasnovana na ovakvom načinu života prevodi se u sledeće: veća koncentracija hranljivih materija u hrani, manji procenat šećera i žitarica, nedostatak veštačkih toksina iz životne sredine, mnogo veći nivo vitamina D i intenzivnija fizička aktivnosti. Pa kako nas ovo približava razumevanju da li su nam potrebni prenatalni suplementi i ako jesu zašto?

Nezamislivo dugo vremena naša tela su bila i nastavljaju da budu, oblikovana ekološkim i genetskim silama, kao i čistom srećom. U stvari, nasumično uvođenje dodatnih količina bilo koje supstance u sistem koji je tako dugo usavršavala priroda, činilo bi više štete nego koristi, bilo da je to hrana, suplementi, lekovi ili prenatalni vitamini. Naučna istraživanja, kao i pažljivo kontrolisane kliničke studije, gotovo uvek potvrđuju: ciljana vitaminska suplementacija je od koristi samo onima kojima ti vitamin nedostaju.

Posle više od jedne decenije istraživanja uticaja vitamina i hormona, često se pitam, koja mlada žena je danas u tako privilegovanom položaju da joj ne nedostaje neki vitamin? Meso često dolazi od životinja koje su uzgajane pod uslovima bližim smrti nego životu, povrće i voće koje jedemo dolazi iz plastenika bez odgovarajućeg tla i bez sunca, i na kraju sa svakodnevnim zalogajima hrane punim šećera koji nam pomaže da preguramo dan. U skladu sa našim danima punim napora i stresa, ko se još može nadati uravnoteženoj ishrani ? Ko je zadovoljan činjenicom da stotine vrsta životinja i biljaka koje su naši preci mogli da love, uzgajaju ili jednostavno uberu, danas su svedene na samo nekoliko vrsta namirnica, kojima se sada uglavnom genetski manipuliše? Ko misli da uravnotežena ishrana znači zasnivati ishranu na biljkama koje nikada nisu postojale u prirodi pre nego što su ih ljudi počeli kultivisati pre nekoliko stotina godina ili manje? U društvima koja žive na mestima sa sve manje prirodnog tla, potpuno diskonektovana od uzgoja sopstvene hrane, ko ima bilo kakve podatke o stvarnom kvalitetu hrane ili gustini hranjivih materija na koju smo istorijski i metabolički prilagođeni? Ko se oseća relevantnim da da preporuke o ishrani, i na osnovu kojh merila? I zašto su preporuke o ishrani u Evropi često potpuno različite od onih u SAD? Kako to da stručnjaci koji rade u vrhunskim institucijama čitaju iste naučne dokaze, a ipak su došli do različitih zaključaka? Da, ženama su potrebni dodatni vitamini kada pokušavaju da zatrudne. Nažalost, naša tela su odstupila od metaboličkih, evolutivnih i fizioloških obrazaca za koji odgovarajuća i ciljana dopuna određenih vitamini može da pomogne  u obnavljanju dela te narušene ravnoteže, što znači i poboljšavanje šanse za začeće i rođenje zdrave bebe.

Neke činjenice o folnoj kiselini

Sledeća poglavlja sadrže informacije o dodacima ishrani koji se nalaze u skorašnjim medicinskim radovima i/ili sam ih koristila tokom vremena kada sam pokušavala da ostanem trudna. Nađite i pročitajte ove radove i razgovarajte o tome sa svojim lekarom specijalistom. Ako imate više od trideset pet godina, pokušavate neko vreme da zatrudnite i živite u modernom društvu, definitivno su vam potrebni prenatalni dodaci i suplementi. Osim toga što će poboljšati vaše šanse da zatrudnite, oni će takođe dati najbolji mogući zdravstveni početak vašoj budućoj bebi. Bebi će biti potrebna velika podrška kako bi se dobro razvijala i rasla tokom devet meseci u stomaku.

Pre strategije o količini i vrsti suplemenata koji će vam odgovara potrebno je da se usredsredimo na „osnove“. To znači, redovni prenatalni dodaci čija je osnova B vitamin, uključujući i folnu kiselinu. Možete izabrati bilo koji od poznatih prenatalnih multivitaminskih brendova, ali uverite se da sadrže najmanje 400–800 mg folne kiseline. Počnite da ih uzimate najmanje tri meseca pre nego što pokušate da zatrudnite i nastavite tokom čitavog perioda trudnoće. Zapamtite jedan jako važan podatak koji ne smete da izostavite tokom vremena pre začeća, a to je folna kiselina. Uzimanje folne kiseline u mesecima pre začeće doprinosi prevenciji teških neuroloških poremećaja kod bebe. U ovom slučaju vaši geni i lična osetljivost ne igraju ulogu, pa vaša jednostavna odluka da uzmete dodatak folne kiseline može značajno doprineti zdravlju vašeg deteta.

Studija objavljena 2009. godine u časopisu Midwifery na uzoku od 588 žena iz Australije, koje su aktivno pokušavale da zatrudne, pokazala je da je manje od jedne trećine njih uzimalo dodatak folne kiseline pre trudnoće! Faktori koji su povezani sa neuzimanja folne kiseline bili su prihod, pušenje kod majke i sekundarna trudnoća. To znači da uzimanje folne kiseline vas svrstava u 30% žena koje proaktivno poboljšavaju svoje šanse za dobijanje zdrave bebe. Sve je veći broj dokaza iz istraživanja sprovedenih na životinjama da postoje dugoročni efekti vste ishrane u ranoj trudnoći na kasniju podložnost bolestima kod potomaka. Šta to znači? To znači da nutritivni milje koga se pridržava trudnica u materici trudnice izaziva promene direktno na DNK njene bebe (to se naziva „epigenetska modifikacija“), koja utiče na podložnost potomstva na mnoge bolesti kasnije u životu. Dokazi kod ljudskih subjekata su oskudni (iz moralnih, etičkih i praktičnih razloga nije moguće eksperimentisati na ljudskim bebama na način na koji to radimo sa životinjama). Pre nego što nauka ovo shvati, možete imati na umu poznate činjenice, kao što je npr. tokom trudnoće, bebe imaju veliku potrebu za folnom kiselinom i drugim vitaminima iz grupe B vitamina zbog pravilnog razvoja nervnog sistema. Dakle, folna kiselina nije nešto što treba da uskratite svojoj bebi. Međutim, koliko god bila važna, folna kiselina se odnosi samo na vašu bebu, a ne i na vas. Da biste svojoj bebi dali dodatnu količinu folne kiseline, morate prvo zatrudneti, Pa, kakav je kvalitet vaših jajnih ćelija? Da li su zdrave i sposobne da započnu novi život? Šta možete učiniti da poboljšate izglede da rodite zdravu bebu? Naučni dokazi prikupljeni u poslednjoj deceniji pokazuju da se kvalitet jajnih ćelija može poboljšati posebnim dodacima ishrani. A o tome u nastavku…

Drage pacijentkinje i parovi
moje višedecenijsko iskustvu u lečenju steriliteta i postupcima vantelesne oplodnje naučilo me je da je najveći izazov za one koji su pred izborom ili ulaze u postupak vantelesne oplodnje, nedostatak informacija. Zbog svega toga sam i kreirala izuzeto uspešan, poseban personalizovani i individualizovani pristup u lečenju steriliteta. Zbog svih Vas koji se suočavate sa problemom steriliteta ili ste pred započinjanjem postupka vantelesne oplodnje, odlučila sam da Vam ponudim i dodatne informacije za koje sam sigurna da Vam mogu pomoći.
U sledećem nedeljama možete na sajtu drandjelic.rs pročitati tekstove iz knjige – “Kasno ali ne prekasno, pametan način da ostanete trudni”, autorke Darja Wagner, Ph.D.
Ova knjiga je napisana na popularan način i autorki je bio cilj da objasni, razjasni i pomogne svima koji planiraju trudnoću i suočavaju se sa problemom steriliteta, posebno ženama i parovima starijim od 35 godina Knjiga je bestseller, doživela je više izdanja, i pomogla na desetinama hiljada parova. Uspeh ove knjige leži u tome da je i sama autorka bila suočena sa problemom steriliteta koji je savladala i rodila oba svoj deteta posle 35. godine.
Želja mi je da kroz ovaj i naredne tekstove pomognem svima Vama koji se suočavate sa problemom steriliteta jer je moj pristup izuzetno uspešanog individualnog i personalizovanog načina u lečenja steriliteta i vantelesnoj oplodnji, pristup kojim se i autorka ove knjige bavi.
Za sve nedoumice i dodatne informacije zakažite konsultacije kod dr Mirjane Anđelić, lekara sa višedecenijskim uspehom u lečenju steriliteta i vođenju trudnoća kod velikog broja parova u zemlji i inostranstvu.

Dr Mirjana Anđelić spec. ginekologije i akušerstva, subspecijalista steriliteta i fertiliteta

Brojevi telefona: +381 21 301 06 81 +381 62 787 578

BIOGRAFIJA AUTORKE:

Dr Darja Wagner je molekularni biolog specijalizovan za razumevanje ljudskih ćelija. Autor je bloga All About Egg Health na www.paleo-mama.com. Tekstovi na blog su o sterilitetu, fertilitetu, vantelesnoj oplodnji i namenjen je ženama starijim od trideset pet godina. Dr Darja Wagner živi u Berlinu sa suprugom i dva sina, koja je rodila posle svoje trideset i pete godine, koristeći tehnike koje predstavlja u ovoj knjizi.